Prijeđi na sadržaj

Nevesinjsko polje

Izvor: Wikipedija
Pogled s Veleža na Nevesinjsko polje

Nevesinjsko polje je krško polje u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini.

Naseljenost

[uredi | uredi kôd]

Jedino veće naseljeno mjesto je Nevesinje.

Geološke osobine

[uredi | uredi kôd]

Po vrsti je tektonsko-krška depresija. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Dužina osnovne depresije je oko 24 km, a širina do 8,5 km. Ukupne je površine iznosi oko 180 km2. Najširi dio je kod Čitluka - Postoljana i Nevesinja - Kifina Sela.[1]

Pravo polje je s kvartalnim slojevima na površini, s površinskim tokovima, većom količinom izdanske vode i bujnim pokrivačem, pruža se od sela Odžaka i Budisavlja na jugu do Sopilja i Kljuna na sjeveru. U njima su vapnenačke i vapnenačko-konglomeratne zaravni sjeverno i južno od pravog polja.[1]

Razvedeno je u nekoliko manjih polja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje na istoku, te Zovidolsko polje na jugu.[2]

Dno je prekriveno plavinsko – riječnim i močvarno – jezerskim naslagama. Na proluvijalne naslage nadovezuju se aluvijalne. Proluvijalne naslage javljaju se na izlazima dubodolina u ravan polja. Sam šljunak ovih plavina vodi djelomično podrijetlo od konglomerata gornjeg eocena. Polje je periodski plavljeno. Najveće jezero u polju je Aligovac.

Sjeveroistočne padine Veleža prekrivene su morenskim materijalom, koji na području Mači polja prelazi u fluvioglacijalne naslage, a zatim dalje naniže u naslage plitkog jezera i močvare. Oko morenskih bedema i pokrivača javljaju se zone sipara i breča, koji predstavljaju stariju, bolje povezanu siparsku drobinu. Sličan raspored morenskog materijala i siparišnih obronačnih sedimenata nalaze se i u Močilima na padini Crvanj planine, sjeveroistočno od Nevesinjskog polja. Uz Crvanj okružuj ga Veleške planine, Somine i Morine.[3]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U polju se gaje planinska žita, krumpir i kupus, voće i stoka.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nakon što je Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu, brojni ovdašnji muslimani počeli su prodavati svoja imanja, zemlju i iseljavati u Tursku, što je osobito bilo izraženo u nevesinjskom području nego u drugim krajevima BiH. Prodavali su ih brojnima iz Donje Hercegovine, osobito katolicima. Po donjem kraju Nevesinjskog polja naselilo se mnoštvo hrvatskog katoličkog naroda iz stolačkog, mostarskog i ljubuškog kotara.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba, reportaža iz Svjetla riječi (pristupljeno 14. srpnja 2019.)
  2. Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Moj dom
  3. Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Don Đuro Bender, župnik Župe Gradina, sa svojim kapelanima u pohodu Župi Nevesinje, 7. prosinca 2009. (pristupljeno 28. lipnja 2017.)
  4. Fondacija Ruđer Bošković Donja HercegovinaArhivirana inačica izvorne stranice od 7. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (3), Planištarenje, osnutak župe u Nevesinju i unutarnja kolonizacija biskupa Buconjića. 15. listopada 2009. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)